Poklonci i raspela

Osim župne crkve i nekoliko kapela koje su sagrađene na području Župe svetog mučenika Jurja pobožni župljani iz Đurđevca i okolice kao i svećenici koji su djelovali u Đurđevcu u prošlim su stoljećima podigli nekoliko poklonaca i raspela. Poklonci su posvećeni različitim svecima i Majci Božjoj, a raspela su uglavnom podignuta na raskrižjima važnih putova na području župe.

Poklonac svetog apostola Petra nalazi se s desne strane puta koji vodi iz Đurđevca prema selu Mičetincu. Taj poklonac podigli su Franjo Fuček i sinovi iz Đurđevca 1930. godine o čemu svjedoči zapis s prednje strane postolja. U elegantno izrađenoj niši koja je s prednje strane zatvorena staklenim vratima bila je postavljena drvena skulptura svetog apostola Petra koja se vjerojatno nalazila u staroj župnoj crkvi srušenoj 1928. godine. Krajem 20. stoljeća kip je obnovljen, no nedugo nakon toga ukraden je i nikada više nije pronađen. Danas u niši stoji privremeno postavljena skulpturica svetog Petra i sličica apostolskih prvaka.

Na kraju Vinogradske ulice u Đurđevcu nalazi se poklonac svetog Antuna Padovanskog koji oblikom podsjeća na piramidalne nadgrobne spomenike. U maloj niši zatvorenoj staklenim vratašcima s prednje strane nalazi se skulptura svetog Antuna Padovanskog, a na vrhu poklonca je križ od bijelog mramora. Polovicu spomenika zaprema natpis koji svjedoči o njegovom postavljanju i obnovi: „U čast sv. Antunu postavio Jozo Pajtak. Obnovili: D. D. „Elektra“ Koprivnica i „Segrad“ Đurđevac 1997.“. Dakle, graditelj poklonca je Đurđevčanin Josip Pajtak (1893. – 1979.), ali ne znamo koje godine je sagrađen.

U Đurđevcu se nalaze dva poklonca Majke Božje Bistričke. Jedan se nalazi na raskrižju Ulice Ivana Đuriševića i Ulice Augusta Šenoe, nedaleko gradskog groblja. Oblikovan je također kao piramidalni spomenik s nišom u kojoj se nalazi mala skulptura Majke Božje Bistričke, a ispod je natpis: „Podignuto u čast Majci Božjoj Bistričkoj 1928“. Na vrhu spomenika nalazi se metalno raspelo. Drugi poklonac nalazi se pred jednom obiteljskom kućom na raskrižju ulica Severovečke, Petra Zrinskog i Grkinske. Skulptura Majke Božje Bistričke odjevena je u lijepo ukrašenu tkaninu i zaštićena metalnim ostakljenim vratašcima, kao što je metalnim krovićem zaštićen i čitav spomenik. Poklonac su obnovili žitelji kvarta Peski, a ograda je ukrašena sakralnim motivima i uvijek okružena sadnicama cvijeća.

U vinogradarskom predjelu Veliki kostajn na području đurđevečke župe nalazi se poklonac svetog ugarskog kralja Stjepana s drvenom skulpturom ovog sveca. Poklonac je 1930. godine podigao Đurđevčanin Stjepan Mlinjarić (1897. – 1934.) u svojem vinogradu. Pošto je poklonac bio zidan i bez čvrstih temelja, dospio je u vrlo loše stanje pa je obitelj Mlinjarić iz Đurđevca organizirala njegovu rekonstrukciju. Godine 2000. izgrađen je novi betonski poklonac na čvrstom temelju u kojem je postavljena skulptura svetog kralja Stjepana s natpisom. Đurđevečki župnik Izidor Ferek blagoslovio je poklonac 2001. godine.

Na raskrižju poljskih puteva koji vode u vinogradarske predjele Mali i Veliki kostajn koji se prostiru na bilogorskim obroncima između Đurđevca i Mičetinca stoji raspelo koje Đurđevčani nazivaju „Crni Jezuš“. Ovakav naziv proizlazi iz činjenice da je željezno raspelo obojano crnom bojom čime posebno odudara od bijelog zidanog postolja. Raspelo je podignuto 1889. godine i do današnjih se dana redovito održava i pažljivo uređuje. Pisani povijesni izvori svjedoče da je u Velikom kostajnu od 1862. godine stajalo „križno drevo“ koje je 1880-ih godina dotrajalo i srušilo se pa su đurđevečki župnik Josip Banješ i vlasnici tamošnjih vinograda izabrali prikladno mjesto na kojem će podići novo raspelo. Samo je raspelo podigao đurđevečki obrtnik opančar Josip Kožar (rođen u Đurđevcu 1852. godine) koji je dao izgraditi zidano postolje na koje je postavljen željezni križ s Kristovim korpusom, reljefom Blažene Djevice Marije i ovalnom pločom (kartušom) s natpisom: „Ovaj križ trudom i troškom pobožnog puta Gjurdjevačkog podignut god. 1889.“. Svečana posveta ovoga raspela bila je 19. listopada 1890. godine, a posvetu je obavio domaći župnik Josip Banješ po dozvoli Nadbiskupskog duhovnog stola iz Zagreba, a na spomen njegovim graditeljima i vlasnicima tamošnjih vinograda te njihovim potomcima.

Na sličan način, ali u novije vrijeme uređeno je raspelo na raskrižju poljskih putova u vinogradarskom predjelu Veliki breg. Ondje je na vrlo masivnom četvrtastom postolju od čvrstog materijala postavljeno željezno raspelo s pozlaćenim Kristovim korpusom. U postolje je ugrađena mramorna pločica s ornamentom troprutastog pletera i istaknutom 1995. godinom. Prilaz raspelu je betoniran i čitav prostor je ograđen dekorativno oblikovanom metalnom ogradom

U kvartu Peski, točnije na raskrižju Ulice Šandora Brauna i Matije Gupca nalazi se raspelo na masivnom postolju, a na podnožju križa na kojem visi Kristovo tijelo je i reljef Blažene Djevice Marije. Raspelo je ograđeno vrlo jednostavnom metalnom ogradom. Drugo raspelo u kvartu Peski nalazi se na sredini Ulice Matije Gupca, odnosno na njezinom križanju s Ulicom Antuna Radića i Grkinskom ulicom. Natpis na podnožju svjedoči da je ovo raspelo podigla Zemljišna zajednica iz Đurđevca 1933. godine „U slavu Svevišnjemu!“ Također je prikladno ograđeno.

Raspelo koje se nekada nalazilo na velikom raskrižju Ulice Stjepana Radića i Vinogradske ulice, odnosno na kraju Ulice Đure Basaričeka i početku kvarta Ledine sada više nije ondje već je smješteno u dvorištu obitelji Filipović na početku Vinogradske ulice. Ova obitelj brine o raspelu koje se nalazi uz pješačku stazu u toj ulici i redovito ga uređuje.

Dana 17. rujna 1899. godine postavljeno je i posvećeno raspelo u kvartu Novo Selo, odnosno na raskrižju današnje Ulice bana Jelačića i Bjelovarske ulice. Kameno raspelo je izrađeno u Koprivnici brigom i troškom đurđevečkog župnika Josipa Banješa (1826. – 1908.), a u nabavci su sudjelovali i sami Đurđevčani. Postavljeno je ispred rodne kuće svećenika Martina Perokovića. Bilo je ograđeno ogradom od kamenih stupova i kovanih rešetki. Tijekom rekonstrukcije prometnice u tome dijelu grada u proljeće 2016. godine ovo je raspelo srušeno, a svi dijelovi od klesanog kamena odbačeni su na odlagalište otpada gdje ih je zatekao i odatle pokupio jedan župljanin. Umjesto raspela iz 1899. godine izgrađeno je novo mnogo manje betonsko raspelo na koje je postavljen Kristov korpus i reljef Blažene Djevice Marije s originalnog raspela.

Na brijegu gdje se današnja Ulica Grgura Karlovčana, a nekadašnja Lovrenska ulica spaja s Ulicom Ivana Đuriševića kojom se dolazi do gradskog groblja nalazi se vrlo lijepo uređeno kameno raspelo. To raspelo postavljeno je kao spomen na drevnu kapelu svetog đakona i mučenika Lovre i istoimeno groblje koje se nalazilo oko nje (s desne strane na početku Đuriševićeve ulice), a koje se koristilo do 1826. godine. O tome svjedoči i spomen ploča postavljena na postolju raspela. Raspelo redovito o svojem trošku obnavlja jedna župljanin iz Karlovčanove ulice.

Na raskrižju putova koji vode iz Đurđevca prema Mičetincu i Čepelovcu 1928. godine postavljeno je kameno raspelo koje ima ulogu podsjetnika na srednjovjekovno đurđevečko naselje i nekadašnju crkvu svetog mučenika Jurja čiji se ostaci nalaze nedaleko od toga mjesta. Ovo raspelo podigla je također đurđevečka Zemljišna zajednica o čemu svjedoči natpis na podnožju. Raspelo je ograđeno kamenim stupićima i jednostavnom metalnom ogradom.

Raspela uz glavne putove nalaze se i u filijalama Župe svetog mučenika Jurja, odnosno u selima Mičetincu, Severovcima i Grkinama. Ta su raspela postavili mještani dotičnih sela i svojim trudom i troškom desetljećima ih obnavljali i održavali kao što to čine i danas.