Župna knjižnica i arhiv župnog ureda

Nastanak knjižnice i arhiva svake župe vezan je uz djelovanje župnika i drugih svećenika koji djeluju u župi. Kao što je z različitom pažnjom čuvana arhivska građa koja je nastajala u župi, tako je nažalost, u pojedinim razdobljima nestajala zbog ratnih razaranja, preseljenja župnih dvorova ili nebrige. Već iz 18. i 19. stoljeća imamo podatke o sastavu župnog arhiva u Đurđevcu koji su činile matične knjige te knjižnice koju su činile liturgijske knjige i stručne teološke knjige. Osim dijela matičnih knjiga, od te zbirke knjiga do danas nije ništa sačuvano.

Gradivo knjižnice i arhiva župnog ureda Župe svetog Jurja u Đurđevcu pohranjeno je kao jedna cjelina. Arhiv čine: zbirka crkvenih matičnih knjiga, blagajničke i oglasne knjige, različiti dokumenti vezani za gradnju župne crkve svetog Jurja, zapisnici kanonskih i dekanskih vizitacija, starije službene biskupijske tiskovine i karte, fotografski materijali i drugo. Zbirku matičnih knjiga čini 15-ak svezaka matičnih knjiga krštenih (rođenih), te po desetak svezaka matičnih knjiga vjenčanih i umrlih (pokopanih). Zatim su tu matične knjige potvrđenih (krizmanih) i prvopričesnika te desetak svezaka matičnih knjiga obitelji (Status animarum ili Stalešnik). Najvrednija je knjiga svakako Spomenica župe svetog Jurja mučenika koju je 1825. godine započeo voditi župnik Franjo Milinković. U njoj su iz godine u godinu zapisivani podaci o važnim događaja za život župe i mjesta Đurđevca. Prvi je svezak korišten gotovo 190 godina, a 2013. godine je župnik Marko Rac započeo voditi drugi svezak župne Spomenice kako bi se onaj najstariji sačuvao i zaštitio i da bi se novi upisi mogli opremiti fotografijama. Neki od tih materijala su restaurirani (neki svesci matičnih knjiga) dok drugi čekaju adekvatnu zaštitu. Trenutno je u izradi inventar (našastar) knjižnice i arhiva.

Posebno vrijedan i zanimljiv dio zbirke čine starije liturgijske knjige (bogato ukrašeni misali) i crkvene pjesmarice. Jezgru starog dijela knjižnice čine dvije zbirke knjiga. Prva je ona koju je knjižnici župnog ureda u Đurđevcu oporučno ostavio dugogodišnji đurđevečki župnik Josip Banješ koji je umro 1908. godine. Riječ je o jednom čitavom ormaru sa staklenim vratima u kojima su se – prema riječima oporuke župnika Banješa – nalazile bogoslovne, narodne i knjige ostalog sadržaja. Tim su knjigama poslije pribrojene i knjige koje su koristili kasniji đurđevečki župnici i kapelani. Drugi dio knjiga potječe od društva „Zrinjski“ dio čije je knjižnice sačuvan u sastavu knjižnice župnog ureda. Čitava zbirka knjiga zahtijeva obradu u smislu popisivanja i zaštite, a tada bi trebalo osmisliti i način prezentacije i dostupnost javnosti.