U sjećanje na iznimnoga hrvatskog skladatelja, koncertnog i liturgijskog orguljaša, improvizatora, zborovođu, glazbenog pedagoga i muzikologa Matu Lešćana (1936. – 1991.), pruža se jedinstvena prilika za preslušavanje njegove jedine sačuvane snimke orguljaškog koncerta, koji je održan 17. veljače 1989. godine u katedrali u Frankfurtu na Majni. Ova snimka predstavlja završni trenutak Lešćanova koncertnog djelovanja i njegov posljednji kulturni doprinos sredini u kojoj je stvarao u završnoj fazi života. Uz nju prilažemo i stručni osvrt s analizom Lešćanove interpretacije skladbi izvedenih na tom koncertu, koji je za časopis Sveta Cecilija (2025) napisala mr. art. Natalija Imbrišak.
Istraživanje biografije i glazbene ostavštine Mate Lešćana, s ciljem očuvanja i ponovne valorizacije njegova glazbenog naslijeđa, dio je projekta U spomen na Matu Lešćana, koji vodi dr. sc. Ivana Senjan ispred rodne župe Mate Lešćana – Župe sv. Jurja mučenika u Đurđevcu. U tu je svrhu, CD sa snimkom koncerta nesebično ustupila doc. art. Helena Lucić Šego, čiji je otac, dr. med. Josip Lucić, 1989. godine audiozapisom ovjekovječio koncert. Popis izvedenih skladbi pažljivo je utvrdio red. prof. dr. sc. Mario Perestegi. Audio postavke i web dizajn uredio je Miroslav Kučanda, omogućivši tako ljubiteljima Lešćanove glazbe da dožive zvuk koji je obilježio završno poglavlje njegove koncertne karijere.
Snimka koncerta, kao i stručni osvrt, pružaju jedinstven uvid u Lešćanovu izvedbu i interpretaciju djela Bacha, Duboisa, Alaina, Vidakovića, Pachelbela, Regera te njegove vlastite skladbe Pjevaj hvale Magdaleno. Slušateljima se ovim putem omogućuje cjelovit doživljaj, potaknut bogatstvom zvuka orgulja u virtuoznoj izvedbi djela različitih glazbeno-stilskih izričaja, a istodobno oblikovan emocionalnošću, duhovnošću i unutarnjom snagom Mate Lešćana, koja se jasno osjeća u zvuku zabilježenog trenutka. Pozivamo vas stoga da se, kroz ovu snimku, povežete s glazbenim naslijeđem Mate Lešćana, čiji opus nosi duboko značenje za hrvatsku glazbenu i sakralnu baštinu.
Ivana Senjan