Pater Ivan Fuček, DI (1926.-2020.)

Pater Ivan Fuček, svećenik i redovnik Družbe Isusove, rođen je u Đurđevcu 1. srpnja 1926. godine od roditelja Antuna i Barbare Fuček rođ. Kudumija. U rodom Đurđevcu je započeo svoje školovanje (od 1933. do 1938. godine) koje je nastavio u klasičnoj gimnaziji u Zagrebu (1938.-1944.) gdje je i maturirao. U Družbu Isusovu je stupio 30. srpnja 1944. godine, a nakon završetka filozofskih i teoloških studija zaređen je za svećenika 30. srpnja 1955. godine. Disertacijom o Jurju Mulihu, isusovačkom misionaru iz 18. stoljeća, Fuček je 1960. godine stekao doktorat na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu gdje je i habilitirao teologiju 1976. godine. Popis institucija (uglavnom u Zagrebu) na kojima je dr. Ivan Fuček predavao od 1950-ih godina doista bi bio vrlo dugačak, kao i popis kolegija koje je držao: antička povijest, moderna filozofija, dogmatika, liturgika, crkvena povijest, katehetika, duhovna, sustavna, fundamentalna, specijalna i sakramentalna moralna teologija, obiteljski moral i drugo. Od 1980. godine predavao je i na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu gdje je 1984. godine postao redovitim profesorom za specijalnu moralnu teologiju. Tako je dr. Ivan Fuček postao drugim Hrvatom, nakon slavnog Ruđera Boškovića i 1773. godine, koji je na ovoj visokoj akademskoj ustanovi djelovao kao redoviti profesor.

Kao najbolji stručnjak iz moralne teologije dr. Fuček bio je priznat u svojoj domovini, ali i diljem svijeta, pogotovo u Vatikanu kao središtu Katoličke crkve. Stručnjaci Fučkov znanstveni interes svrstavaju u tri kategorije: 1) moralno-pastoralno područje; 2) proučavanje službenog marksizma i 3) proučavanje života i djela isusovca Jurja Muliha (1694.-1754.). Po ovom posljednjem je najpoznatiji u domovini Hrvatskoj, a i u rodnome kraju jer je proučavao djelovanje Jurja Muliha kao propovjednika u Podravini (posebno rodnom Đurđevcu). Treba još spomenuti da je Ivan Fuček obavljao mnoge odgovorne zadaće na različitim važnim funkcijama (upravitelj instituta, rektor kolegija, duhovnik i drugo) u Družbi Isusovoj, fakultetima i institutima na kojima je predavao u Hrvatskoj i u Rimu. Bio je angažiran kao teolog Apostolske Penitencijarije u Rimu – papinskog rimskog ureda za rješavanje slučajeva vezanih uz sakrament svete ispovijedi. Njegovi suradnici, učenici i prijatelji govore i pišu da je bio omiljen predavač za katedrom, da je tijekom čitavog radnog vijeka svoje slobodno vrijeme nesebično poklanjao svima koji su od njega tražili savjet ili duhovnu pomoć. Širokim masama poznat je po redovitoj suradnji u radio-emisijama i katoličkim tiskovinama u kojima je javno odgovarao na aktualna i izazovna pitanja s područja teologije i morala.

Dr. Ivan Fuček izuzetno je plodan pisac. Objavio je brojne knjige, znanstvene članke i druge bibliografske jedinice. Objavljivao je na hrvatskom i drugim jezicima (posebno na talijanskom). Knjige je objavljivao od 1959. godine, a mnoge od njih su nastale kao zbir kraćih ili dužih razmatranja o različitim pitanjima s područja morala i drugih teoloških disciplina te duhovnog života koja je objavljivao kao odgovore na pitanja čitatelja različitih katoličkih tiskovina. Velik dio objavljenih radova Ivana Fučka odnosi se na djela o već spomenutom Jurju Mulihu. Popis objavljenih samostalnih knjiga dr. Ivana Fučka dokazuje kontinuitet znanstvenog interesa i predanost intelektualnom radu. Popis naslova odaje da je Fuček kroz nekoliko desetljeća nastojao kompleksne teološke teme aktualizirati i približiti običnom čovjeku – vjerniku, posebno mladima. U tome leži njegov nemjerljiv utjecaj na mnoge generacije u Hrvatskoj i svugdje gdje se čitaju njegova djela.

Doista se opravdano Ivana Fučka smatra najistaknutijim hrvatskim moralistom 20. stoljeća. Svojim znanstvenim i životnim postignućima zadužio je hrvatski narod, a posebno podravski kraj iz kojeg je potekao i gdje je stekao svoju prvu naobrazbu i dobio obiteljski odgoj. Tijekom svojeg dugog i plodonosnog života u različitim službama i u mnogobrojnim radovima pridonosio je ugledu zemlje iz koje potječe. U rodnom Đurđevcu i u Opatiji je 2015. godine proslavio svoji dijamantni jubilej – 60 godina svećeništva i više od 70 godina redovništva. Rijetko kojeg hrvatskog znanstvenika resile su takve odlike kao što je to u slučaju patra Ivana Fučka. Umro je u Zagrebu 12. siječnja 2020. godine u 94. godini života, 76. godini redovništva i 65. godini svećeništva.

Posljednji ispraćaj Ivana Fučka bit će na zagrebačkom groblju Mirogoj u srijedu 15. siječnja 2020. godine u 15 sati. Molimo župljane koji žele ići na ispraćaj da se sami organiziraju. Na sprovod će ići predstavnici Grada Đurđevca i Župe svetog Jurja.

Raspored svetih misa
Nedjelja, 20. 09. 2020.
08:00
11:00 SVETA MISA U KAPELI GOSPE ŽALOSNE U POLJU
19:00
Ponedjeljak,21.09.2020.
NEMA SVETE MISE
Utorak, 22. 09. 2020.
08:00
Srijeda, 23. 09. 2020.
08:00
Četvrtak, 24. 09. 2020.
08:00
Petak, 25. 09. 2020.
08:00
Subota, 26. 09. 2020.
08:00
Nedjelja, 27. 09. 2020.
08:00
09:30 MIČETINAC 
11:00 – ZAZIV DUHA SVETOGA NA POČETKU                                NOVE VJERONAUČNE I ŠKOLSKE GODINE
19:00

 

Kratice biblijskih čitanja dana – Nedjelja

 

 

nedjelja 20. 9.

25 nedjelja kroz godinu

A ciklus čitanja

 

__________

 

Iz 55, 6 – 9

Ps 145, 2 – 3. 8 – 9. 17 – 18

Fil 1, 20 – 24. 27

Mt 20, 1 – 16

 

 

Citat Svetog pisma – Nedjelja

6 Tražite Jahvu

dok se može naći,

zovite ga dok je blizu! (…)

27Samo se ponašajte

dostojno evanđelja Kristova

Misao dana – Nedjelja

 

Kairos je milosni trenutak,

koji postaje naša prilika,

šansa odluke

za puninu života.

Postojanost u vjeri,

jednodušnom vjerovanju,

u borbi

za evanđeoske vrijednosti,

naš je zadatak i naš put!

 

___________

 

Vjera je dobro,

kvaliteta odluke

i opredjeljenja života,

za autentično življenje,

onoga što smo primili,

kao Polog Vjere!

 

 

Svetac dana – Nedjelja
Misao tjedna


Nedjelja ovog tjedna je
25 NEDJELJA KROZ GODINU
A ciklusa čitanja!

Pozvani smo i ove nedjelje, otkrivati blizinu Gospodnju, nesumnjivu
Milost Trenutka - Kairosa, koji je ostvarenje naše stvarnosti.
Obraćenje za koje se uvijek iznova odlučujemo, postaje trajna opcija odluke za dobro,
koja je punina
našeg života u Gospodinu.

Ako se vratimo Gospodinu,
Gospodin će nam oprostiti naše slabosti i naše grijehe.
Naš Bog nije sitničav, zna kakvi smo, zbog grijeha koji nosimo u svome srcu i genima.
Ali daje nam novu priliku –
daje nam slobodu, mogućnost odluke za dobro.
Po prihvaćanju ili ne prihvaćanju te prilike, Gospodin nas procjenjuje.

Jer snaga odluke za dobro, u pojedinom trenutku, oblikuje našu duhovnu nutrinu, te naša duhovna duša počinje oblikovati našu materijalnu komponentu, našu psihičku, materijalnu dušu.
I grijeh iz našeg srca, tada može nestati, u našem opredjeljenju za Isusovo Spasenje.
Ne moramo ga prenijeti u novu generaciju, već prihvaćanjem Spasenja po Sakramentima i Milosti, prihvaćamo i živimo Isusovo Otkupljenje.
Ponašamo se dostojno
Evanđelja Kristova – svjedoci smo Milosti Gospodnje i Ljubavi –
Radosne vijesti Spasenja!

Čuvajući jedinstvo u Pologu Vjere, koji nema je prenijela Tradicija i Učiteljstvo Crkve, rastemo u Jedinstvu, kako nas međusobno, tako i uranjajući
u Otajstveno Tijelo Kristovo, koje je prisutno na ovoj Zemlji, u Jednoj Svetoj Katoličkoj Apostolskoj Crkvi!
Živimo dostojno poziva na koji smo pozvani – poziva vjernosti, sa svom strpljivošću, poniznošću i blagošću.

Nemojmo druge sablažnjavati svojim nestrpljenjem, nego svjedočimo ljubav Kristovu,
ne docirajući svisoka, već uvijek
u stavu molitve za svoje bližnje.
Nemojmo druge ispravljati silom, nego ponizno, blagošću kleknimo
u molitvi za svoje bližnje, nadoknađujući ono što su oni izgubili svojim grijehom, u svojoj skromnoj žrtvi za njihovo spasenje, po Isusu Kristu, i to svih ljudi koji su nam povjereni.

Pravda i pravo put su Gospodnji, više nego žrtva, kojom često mislimo zaslužiti Milosti Gospodnje.
Žrtvujmo se iskrena srca, uvijek svjesni kako se od nas traži pravda i pravednost prema bližnjima, a tek zatim žrtva, koja tada postaje blagoslovljena.
Nemojmo ići pred Gospodina, ako u srcu imamo zamjerki prema bilo kome, tko je naš bližnji, tko nam je povjeren kao put praštanja, ali i iskušenje našega strpljenja!
Opaki ljudi uvijek žele zlo, vid im je zakriljen prizmom zloće, te u drugima samo vide zlo, očekuju zlo, konačno provociraju zlo, kako bi opravdali vlastito zlo srce.

Njegujmo dobar pogled, u ljudima, situacijama, okolnostima, tražimo i gledajmo samo dobro!

Božje je Riječ prokušana ispitom vremena, trenutkom opredjeljenja kojim ulazimo u Milost Spasenja. Štit je i brana, onima koji slijede Božje Riječi, a Sud onima koji tu Riječ zloupotrebljavaju, prozivajući druge zbog njihovih slabosti i grijeha.
Sudac drugome čovjeku, uvijek je prosuđen i osuđen, u vlastitim stavovima i vlastitim riječima.

Licemjerje je dvoličnost,
hipokrizija = gluma, dva standarda za svaku situaciju, svakoga čovjeka, konačno blag standard prosudbe sebe sama.
Licemjer je osoba koja glumi, koja zavarava druge, kako bi se prikazala boljom, nego što jest. Pa ne budimo licemjeri – već ponizno priznajmo vlastite grijehe, ne osuđujući druge, molimo za njih i njihovo spasenje.

Ima li smisla naš trud i napor oko izgradnje svijeta, u koji smo poslani i kojem smo darovani?

Naraštaj za naraštajem ponavlja svoje greške i čini nam se kao da napredujući, stojimo na mjestu,
kao da puno postižemo, a sve smo izgubili.
I ništa nova pod suncem, uz sav trud i napor, čini nam se kao da
ne postižemo mnogo. Ali to se od nas i ne traži.

Budimo vjerni Gospodinu, u ovoj kratkoj dionici svoga životnoga puta! A kada dođe smrtni čas, punih ruku dobrih djela, stat ćemo pred Gospodina!

Sretan je život koji se živi, uvijek svjestan trenutka smrti, koja nas sve čeka.
Memento mori – geslo benediktinaca opatije Cluny – Francuska:
Sjeti se čovječe da si smrtno biće i da ćeš umrijeti; povezan sa izrekom Carpe diem:
Što možeš učiniti danas, ne ostavljaj za sutra, odnosno dok možeš, čini dobro, jer sutra može biti prekasno. Živi svaki dan svoga života, svjestan punine svoga poziva: budi svet i živi puninu!

Nauči nas dane naše brojati, da steknemo mudro srce.
Svaki je dan, mogućnost graditi, stvarati i ljubiti! Pa te dane pribrojimo, punini života vjere,
te rastimo u vjeri!

Blok za poruke
Radno vrijeme župnog ureda
Kontakt župe
vlč. Marko Rac, župnik
Rkt. Župni ured Sv. Jurja mučenika
S. Radića 5, Đurđevac
Tel/fax: 048/ 813-430
Slika sv. Jurja
Sveci.net