Sveta Rozalija Palermska

 djevica, pustinjakinja

( +1160. )
spomendan 4. rujna

djevica, pustinjakinja

Pisati o Svetoj Rozaliji, na Siciliji veoma popularnoj i štovanoj svetici, zaštitnici grada Palerma, nije lako. Razlog leži jednostavno u tome što o njoj postoje doduše razne predaje, ali iz kojih se ne može s točnošću rekonstruirati njezin život. Prema predajama što ih je početkom XVII. stoljeća skupio Ottavio Gaietani, Rozalija se rodila u Palermu, metropoli Sicilije. Ondje se jedno vrijeme nalazila na dvoru kraljice Margarete, žene kralja Vilima. Zatim je stupila u red augustinki. No vođena željom za pustinjačkim životom, povukla se u jednu špilju na Monte Pellegrino kod Palerma, gdje je do smrti provodila veoma strog pokornički život. Umrla je 4. rujna 1160. Relikvije joj se nalaze u divnoj katedrali u Palermu.

Bolandist Ivan Stilting, koji je proučavao njezin kult, tvrdi da je svetičino štovanje na Siciliji veoma staro, a povijesno dobro utvrđeno već svršetkom XIII. stoljeća. Njoj su u čast, osim kapele na Monte Pellegrinu u blizini špilje gdje je živjela, podignute i posvećene crkve u Palermu, po cijeloj Siciliji i po kopnenoj Italiji. Njezino se štovanje naročito proširilo nakon što je jedna komisija, sastavljena od teologa i liječnika, utvrdila 11. veljače 1625. vjerodostojnost svetičinih relikvija. Već prije toga datuma dva su palermska zidara u jednoj špilji kod Quisquine otkrila 25. kolovoza 1624. jedan latinski natpis na kojem piše: »Ja Rozalija, kćerka Sinibalda, gospodara Quilquine, iz ljubavi prema mome Gospodinu Isusu Kristu, odlučila sam stanovati u ovoj špilji.«

Papa Urban VIII. uvrstio je god. 1630. ime svete Rozalije u Rimski martirologij, i to na dva datuma: 15. srpnja, na obljetnicu kad je po Božjoj volji bilo pronađeno njezino tijelo, i 4. rujna, kad se slavi njezin blagdan. Martirologij kaže da Rozalija vuče lozu »od kraljevske krvi Karla Velikoga«. Papa Aleksandar VII. dopustio je god. 1666. svetičin Časoslov svoj Siciliji, a Inocent XII. dopustio je god. 1693. to isto Španjolskoj.

O velikom štovanju Sv. Rozalije govori dosta i bogata ikonografija. Umjetnici je obično prikazuju u pustinjačkoj odjeći s krunom od bijelih ruža na glavi, s križem, mrtvačkom glavom i lancem, znakovima njezine pokore. Neki je slikaju u habitu augustinki. Glasoviti majstor A. Van Dyck prikazao ju je god. 1624. na jednoj slici kako je krune dva anđela, dok ona zagovara svoj grad Palermo. Ta se slika čuva u Oratoriju svete krunice u Palermu. Od istog se majstora jedna slika sv. Rozalije čuva u glasovitoj galeriji Ermitage u Lenjingradu. Svetičinih slika ima i drugdje, a potječu od učenika ili iz škole Van Dycka.

Lik je Sv. Rozalije trajno prisutan i u hrvatskoj književnosti, zahvaljujući isusovcu ocu Antunu Kanižliću (1699–1777). On je tu sveticu opjevao u svom spjevu Sveta Rožalia, panormitanska divica. Iako je djelo napisano u proljeće ili u rano ljeto 1759., tiskano je tek poslije Kanižlićeve smrti, točno god. 1780. u Beču. Stručna pera naše književnosti ocijenila su taj Kanižlićev spjev kao veoma vrijedno umjetničko djelo.

Tako akademik Tomo Matić piše o njemu: »Kanižliću se ne može poreći da je u ’Rožaliji’ stvorio pjesničko djelo, s kojim se po umjetničkoj izradi ne mogu takmiti književna djela što ih je hrvatska književnost dala Slavoniji prije Preporoda.«

Još bolje ocjene Kanižlićevu djelu daje Matko Peić u svojoj zapaženoj i strogo znanstvenoj studiji Barok i rokoko u djelima Antuna Kanižlića. U njemu tvrdi: »Sv. Rožalija je djelo najveće direktne opservacije prirode u XVII. i XVIII. stoljeću hrvatske literature«, štoviše, »jedan od vrhova europske rokoko književne opservacije«. Prema Peiću opis Rožalijine haljine »jedan je od vrhunskih dometa starije hrvatske književnosti«. Zbog svega toga Peić kaže da je Kanižlić »rokoko genij«, a Rožalia je vrhunac njegova umjetničkoga pjesništva.

Svetac dana
Misao dana
Ako se na me ne oslonite, održat se nećete!

U ono vrijeme: Stane Isus prekoravati gradove u kojima se dogodilo najviše njegovih čudesa, a oni se ne obratiše.


Ne uzdižimo se zato što primamo Riječi Božje. Riječ Gospodnja će nas i prosuđivati, prema našoj vjernosti.
Kratice biblijskih čitanja dana
Iz 7, 1 - 9
Ps 48, 2 - 8
Mt 11, 20 - 24
Raspored svetih misa
Nedjelja, 19. 11. 2017.
09:00 Mičetinac
10:00 Župna
11:30 Severovci
18:00
Ponedjeljak, 20. 11. 2017.
Nema Svete mise
Utorak, 21. 11. 2017.
18:00
Srijeda, 22. 11. 2017.
 18:00
Četvrtak, 23. 11. 2017.
 18:00
Petak, 24. 11. 2017.
18:00
Subota, 25. 11. 2017.
18:00
Nedjelja, 26. 11. 2017.
09:00 Mičetinac
10:00 Župna
18:00
Radno vrijeme župnog ureda
UTORAK I PETAK:
17:00 – 18:00

SRIJEDA I ČETVRTAK:
8:00 – 10:00

Ponedjeljkom ured ne radi.
Svećenika, osim u uredovno
vrijeme, možete tražiti i poslije
svake Sv. Mise
Misao tjedna
Ovotjedno promišljanje započinje naglaskom na Riječ Gospodnju. Riječ koja je upisana u naše srce, na našim je usnama. Ako ju vršimo, ona se oživotvoruje u našim životima i postaje djelotvorna, snažna i ostvarena. Tada i donosi svoj plod. A plod je ljubav, koju pokazujemo i koju živimo, u odnosu prema svojim bližnjima. Strah Gospodnji, strah da nećemo uspjeti ostvariti i živjeti ljubav, koja nam je darovana, početak je mudrosti, koju nam daruje Gospodin. Obratimo se cjelinom svoga života i krenimo za Gospodinom. Oslonimo se na Gospodina ili ćemo propasti. Ne oholimo se, zato što poznajemo Riječ Gospodnju. Ako ju ne živimo, bit će nam još teže, kada dođe konačna prosudba našega života. Ukoliko ne donesemo plod našega života i riječi koju smo slušali, ta će nam riječ biti mjerilo suda. Budimo uvijek svjesni dara, koji nam je Gospodin povjerio, potpuno nezasluženo. Primamo nešto, što nismo mogli ničime zaslužiti ili zaraditi, sve je to dar Gospodnji. Stoga uvijek budimo ponizni pred Gospodinom i jedni pred drugima. Praštajmo ljudima njihove pogreške, ukoliko želimo da i nama bude oprošteno. Ponizno, skromno, u dubokoj svijesti darovanosti, služimo jedni drugima, na njivi Gospodnjoj.
Kontakt župe
vlč. Marko Rac, župnik
Rkt. Župni ured Sv. Jurja mučenika
S. Radića 5, Đurđevac
Tel/fax: 048/ 813-430
Katolički kalendar
R U J A N
1. Sveti Egidije
1. Sveti Lupus iz Sensa
2. Sveti Salomon Leclercq
2. Sveti Vilhelm iz Roskildea
3. Sveti Grgur Veliki
3. Sveti Marin
4. Sveta Rozalija
4. Sveta Ruža iz Viterba
4. Sveti Mojsije
5. Sveta Majka Terezija
5. Sveti Lovro Giustiniani
5. Sveti Boris i Gleb
6. Sveti Zaharija
6. Sveta Bega
7. Sveti Marko Križevčanin
7. Sveti Anastazije (Staš) Solinski
8. Mala Gospa
8. Sveti Sergije I.
9. Sveti Petar Claver
9. Blaženi Frédéric Ozanam
10. Sveti Nikola iz Tolentina
10. Sveta Pulherija
11. Sveti Ivan Gabrijel Perboyre
11. Sveti Pafnucije iz Tebe
12. Ime Marijino
12. Sveti Guido iz Anderlechta
13. Sveti Ivan Zlatousti
13. Sveti Amat
14. Uzvišenje svetoga Križa
14. Sveta Notburga
15. Gospa Žalosna
15. Sveta Katarina Genovska
16. Sveti Kornelije i Ciprijan
16. Sveta Eufemija
17. Sveti Robert Bellarmino
17. Sveta Hildegarda iz Bingena
18. Sveti Josip iz Copertina
18. Sveti Ivan Macías
19. Sveti Januarije
19. Sveta Emilija de Rodat
20. Sveti Andrija Kim Taegon
20. Sveti Eustahije
20. Blažena Marija Terezija od svetog Josipa Tauscher
21. Sveti Matej
21. Sveti Jona, prorok
22. Sveti Toma iz Villanueve
22. Sveti Mauricije i mučenici iz tebanske legije
23. Sveti Lino
23. Sveti Pio iz Pietrelcine
24. Gospa od Otkupljenja
24. Sveti Gerard Sagredo
25. Sveti Nikola von Flüe
25. Sveti Vinko Strambi
26. Sveti Kuzma i Damjan
26. Sveta Terezija Couderc
26. Blaženi Pavao VI
27. Sveti Vinko Paulski
27. Sveti Elzear i blažena Delfina
28. Sveti Vjenceslav
28. Sveti Ivan od Dukle
29. Sveti Mihael, Gabrijel i Rafael
29. Sveti Lovro Ruiz iz Manile
30. Sveti Jeronim
30. Sveti Honorije iz Canterburyja
Slika sv. Jurja
Sveci.net
Blok za poruke