marijina_legija

Marijina legija je međunarodni katolički laički pokret, koji je osnovao Frank Duff 1921. godine u glavnom gradu Irske Dublinu. Frank Duff je prethodno bio aktivni član Društva sv. Vinka Paulskoga, čiji je duh prihvatio, te kao njegov član zavolio siromahe i obespravljene, promatrajući u svakome od njih Krista.

Kada je Duff otkrio snagu i ljepotu marijanske duhovnosti velikog pučkog misionara sv. Ljudevita Marije Montfortskog i njen blagotvorni utjecaj na duhovni život, pod vodstvom Duha Svetoga, odlučio je osnovati laičku organizaciju čiji bi duh i djelovanje bili bazirani na njoj. Redovničke zajednice utemeljene na Montfortskoj duhovnosti su u njegovo vrijeme postojale ali laička nije niti jedna.

Iz vlastitog iskustva je znao kako je lako „svuči starog čovjeka“ i zaodjenuti se u Krista kada se potpuno i iskreno predamo Isusu po Mariji, kada nasljedujemo njene kreposti i duh i, što je najvažnije, kada ona posreduje za nas kod svoga Sina. Znao je i to da je svaki drugi put do sjedinjenja s Gospodinom dugotrajan i težak u usporedbi sa ovim pa je to svoje saznanje sa svima htio dobrohotno podjeliti.

Htio je omogućiti svim katoličkim vjernicima laicima da se, poput njega, uključe u evangelizacijski rad Crkve – jer je znao koliko je to važno i potrebno za spas mnogih duša (ali i za njihov vlastiti rast u vjeri).
Laici su ipak najviše u kontaktu sa pukom (osobito onima koji nemaju ili ne prakticiraju svoju vjeru) a znao je i to da je Bogu stalo i da beskonačno ljubi baš svakog čovjeka, a na poseban način one koji Njega, a time i istinsku sreću i smisao života, još ne poznaju.
Iz tog je razloga, nakon prvog molitvenog sastanka sa svećenikom koji ih je vodio i braćom, gdje su jasno vidjeli koju vrstu angažmana Bog od njih traži u ovome svijetu, napisao pravila za novi pokret i stavio ih u Priručnik Marijine legije. U Priručniku su jasno definirani svi općeniti i praktični detalji vezani za pokret i njegovo funkcioniranje, a koji je prilagođen svim kulturama.

Aktivni se članovi legije sastaju i sudjeluju na tjednim sastancima, te najmanje dva sata tjedno obavljaju apostolski rad i dnevno mole Legijske molitve – »Veliča« (Magnificat). Jednako tako, imaju godišnje duhovne vježbe, a u pokretu postoje i molitveni članovi koji svojim molitvama pomažu apostolat radnih članova. Na taj su način ujedinjeni molitva i djelovanje, kontemplacija i rad, što je zalog uspješnoga djelovanja i napredovanja.

Prema Priručniku, »cilj je Marijine legije da posvećenjem svojih članova u molitvi i radu, pod vodstvom svećenika, sudjeluje u velikom djelu Marije i Crkve: da satru glavu zmiji i prošire Kristovo kraljevstvo«. »Poslušni Kristovu nalogu – nositi Radosnu vijest svakom stvoru, legionari nastoje govoriti ljudima o Bogu i Kristu, našem Otkupitelju. Legionari to čine u uskoj povezanosti s Marijom, koja je po Duhu Svetom začela Spasitelja. Kao Majka Kristova postala je pod križem i Majkom Kristove braće, tj. Majkom Crkve. Kao i Marija, legionari žele u bližnjima prepoznati Krista i služiti mu. Time ispunjavaju svoju legijsku dužnost protumačenu u legijskom Priručniku, koji ih uvodi u marijansku duhovnost i daje praktične upute za apostolat«.

U našoj župi djeluje prezidij Marijine legije pod nazivom „Utočište grešnika“, koji broji 10 aktivnih i tridesetak molitvenih članova. Prezidij je pripojen višem vijeću koje se zove Kurija i čije je sjedište u Podravskim Sesvetama. Vrhovno vijeće za područje Hrvatske, Slovenije i BiH je Regija Zagreb a najviše vijeće je Koncilij u Dublinu u Irskoj.

Među poznatijim članovima Marijine legije je i sveti Ivan Pavao II., koji si je za papinsko geslo uzeo ono Montfortovo: „Totus Tuus“, što dovoljno govori o njegovoj privrženosti ovoj duhovnosti i činjenici koliko mu je ona značila u životu i radu.

Važno je spomenuti da Marijina legija danas broji negdje oko 12 milijuna članova, da je do danas zbog svoje vjernosti Kristu oko 4.000 članova poginulo a više od 20.000 završilo u zatvorima. U hrvatskoj, u kojoj djeluje od 1960. godine (prema nekim podacima od 1956) – nailazila je na poteškoće, pa je u tadašnjem komunističkom sustavu morala djelovati skrovito.

Utemeljitelj Marijine legije, Frank Duff, umro je 1980. godine a proces za njegovo proglašenje blaženim je pokrenuo tadašnji dablinski nadbiskup Desmond Connell. Duff je bio i jedini vjernik laik koji je sudjelovao na II. Vatikanskom koncilu, kao promatrač, na poziv ondašenjeg pape Pavla VI.

Slobodno nam se pridružite, ukoliko želite rasti u vjeri i ljubavi prema Gospodinu i prema bližnjemu pod moćnim vodstvom BDM i Crkve.

Raspored svetih misa
Nedjelja, 11. 10. 2020.
08:00
09:30 Mičetinac
11:00 Grkine
11:00
18:00
Ponedjeljak,12.10.2020.
NEMA SVETE MISE
Utorak, 13. 10. 2020.
18:00
Srijeda, 14. 10. 2020.
18:00
Četvrtak, 15. 10. 2020.
18:00
Petak, 16. 10. 2020.
18:00
Subota, 17. 10. 2020.
14:00 MISA ZA POGINULE HRV. BRANITELJE
18:00
Nedjelja, 18. 10. 2020.
08:00
09:30 Mičetinac
09:30 Severovci
11:00 
18:00

 

Kratice biblijskih čitanja dana – Subota

 

subota 24. 10.

 

______

 

Ef 4, 7 – 16

Ps 122, 1 – 5

Lk 13, 1 – 9

 

Citat Svetog pisma – Subota

7 A svakomu je od nas

dana milost po mjeri

dara Kristova.

5Nipošto, kažem vam,

nego ako se ne obratite,

svi ćete tako propasti.

Misao dana – Subota

 

Svaki čovjek prima

svoju ulogu i snagu,

dar i zadatak,

u povijesti spasenja.

Izgrađujemo Tijelo Kristovo,

svojim specifičnim doprinosom.

 

___________

 

Obratimo se odmah Gospodinu,

jer ne znamo čas

kada Gospodin otkriva

svoju Slavu nama –

kad ćemo biti pozvani!

 

 

Misao tjedna


Nedjelja ovog tjedna je
29 NEDJELJA KROZ GODINU
A ciklusa čitanja!

Pozvani smo i ove nedjelje,
otkriti i dati Bogu Božje,
a čovjeku čovjekovo.
Prepoznati u sebi darove, koji su nam povjereni,
ne kako bismo se začahurili i sebično svojatali, ono što smo primili, već kako bismo živjeli za druge ljude, u sebedarju, oslobođeni sebičnosti, rasli u svetosti.

Mnogo smo toga primili rođenjem, posredno od svojih roditelja, predaka, a mnogo izgrađujemo i osobnim zalaganjem, trudim, radom na usavršavanju svojih sposobnosti, koje nas ispunjaju i čine potpunim ljudima.

Državi dajmo ono što je potrebno, za zajedničko dobro svih, koji žive u ovoj lijepoj našoj Domovini.
Bogu dajmo sebe same, volontirajmo, živimo aktivno život vjernika, u svojoj župi, darujmo se u svojim sposobnostima, Gospodinu na raspolaganje!
Jer upotrijebljeni od Gospodina, nećemo biti zloupotrijebljeni, od zla koje nas sapinje i onemogućuje nam puninu života!

Požuda tijela, zgrtanje bogatstva, koje tetoši naš egoizam, prividna moć zasluge dobara koje posjedujemo, a koji u konačnici posjeduju nas.
To često zovemo blagoslovom,
ali ne i slobodom. Sveti je Franjo, sin bogatog trgovca, razdao svoje imanje, kako bi ušao u istinsku slobodu.

Slobodni od egoizma sebičnosti i sebeljublja, rastimo u svetosti života.
Molimo Gospodina, da nam povjeri dobara, koliko nam je potrebno za preživjeti dan, ali ne više. Oslobodi nas Gospodine, svega što opterećuje naše srce i dušu usmjerenu prema Tebi, u punini predanja i Milosti Tvoje!
Bogatstvo svijeta je varavo, zavaravajuće, a jedino je bogat onaj, koji u Tebi Gospodine, pronalazi puninu svoga vlastitoga života.

Budnost života nije samo,
ne prepuštanje snovima, odricanje sna, već i autentična spremnost.

Mi koji smo bili daleko od Krista i Spasenja, došli smo blizu po Milosti Gospodnjoj. Ali ne kako bismo se uljuljkali u lažnu sigurnost, već kako bismo živjeli autentično vjernički.
Sugrađani smo svetih, boravimo u istom prostoru, kao i sveci među nama, koji nebu streme i nebo iščekuju, u svojim molitvama i autentičnim životima.
Ukućani smo Božji, naše je nebo, u koje ulazimo već ovdje na zemlji, živeći autentično, ljudski za druge, darujući svoje sposobnosti, na dobro svih koji su oko nas, svih koji čine ovaj svijet – put do neba!
Kao budni sluge iščekujmo spasenje, ne u lažnoj nadi nerada i neaktivnosti, već zauzeto, sebe darujmo na spasenje bližnjima.

Djelotvornošću snage Gospodnje, primamo milost spoznaje i razumijevanja, ali ne kako bismo se uznosili.
Milost spoznaje Gospodnjih istina, uvijek stoje u odnosu odgovornosti, prema tim Otajstvima Milosti!
Nije lako onima koji mnogo primaju, jer oni nose i povjereni im je Križ Gospodnji.
Razočarani odgovorom ljudi na otajstva Milosti, Prezbiteri mogu pasti u beznađe i očaj, ali stoga za njih treba i moliti.
Naši su to Prezbiteri, koji u poniznosti služe Otajstvu Spasenja u Kristu Isusu! Molimo za moderne proroke svoga vremena!

Prignimo koljena pred Bogom Ocem, kojem jedino možemo služiti u vjeri, ljubavi i poštovanju.

Bog jača našeg duhovnog čovjeka, kako bismo mogli ući u duboka otajstva duhovne stvarnosti, rasti u dinamici duhovnoga života, te prepoznavati vlastiti cilj života, u zajedništvu sa vjernicima zemaljske Crkve Katoličke, koja nebeskoj Proslavljenoj Crkvi teži i u koju je uronjena.
Svi sveti postaju naši zagovornici, kako bismo spoznali dubinu Otajstava Milosti i Ljubavi Kristove!
Razdijeljeni od zla, odvojeni od zloće i pakosti, rastimo u iskrenoj ljubavi, jednih prema drugima, svjedočimo Milost Gospodnju!

Poniznost i blagost, strpljivo živeći otajstvo poziva Gospodnjega. Poziva biti vjernik. Dostojanstveno je to zvanje – zvanje za vječnost!

Jedinstvo Duha neka je zadatak svima nama, ne odjeljujmo se od drugih, već uronimo u zajedništvo Crkve, po pozivu svetosti.
Jedni druge smatrajmo višima od sebe, te 'rastimo' u poniznosti jedni pred drugima.
Znakovi vremena otkrivaju nam vrijeme milosti, u kojem se nalazimo, vrijeme ispita naše ljudskosti i naše vjernosti Gospodinu Bogu, u Zajedništvu Svete Crkve Katoličke!

Svakome je dana milost po mjeri dara Kristova.
Svatko prima koliko koristi i upotrebljava, na dobro drugih.
Ne primamo, kako bismo se uzdizali niti kako bismo 'širili krila' svoga egoizma. Primamo Milosti za spas drugih, pored nas. Darovani smo darovima, ali živimo ih posvećeni dobru drugih, iz naše blizine - našim susjedima u životu vjere!

Tako ćemo početi donositi plodove Ljubavi Gospodnje,
postat ćemo autentični svjedoci Kristova Spasenja!

Blok za poruke
Radno vrijeme župnog ureda
Kontakt župe
vlč. Marko Rac, župnik
Rkt. Župni ured Sv. Jurja mučenika
S. Radića 5, Đurđevac
Tel/fax: 048/ 813-430
Slika sv. Jurja
Sveci.net