marijina_legija

Marijina legija je međunarodni katolički laički pokret, koji je osnovao Frank Duff 1921. godine u glavnom gradu Irske Dublinu. Frank Duff je prethodno bio aktivni član Društva sv. Vinka Paulskoga, čiji je duh prihvatio, te kao njegov član zavolio siromahe i obespravljene, promatrajući u svakome od njih Krista.

Kada je Duff otkrio snagu i ljepotu marijanske duhovnosti velikog pučkog misionara sv. Ljudevita Marije Montfortskog i njen blagotvorni utjecaj na duhovni život, pod vodstvom Duha Svetoga, odlučio je osnovati laičku organizaciju čiji bi duh i djelovanje bili bazirani na njoj. Redovničke zajednice utemeljene na Montfortskoj duhovnosti su u njegovo vrijeme postojale ali laička nije niti jedna.

Iz vlastitog iskustva je znao kako je lako „svuči starog čovjeka“ i zaodjenuti se u Krista kada se potpuno i iskreno predamo Isusu po Mariji, kada nasljedujemo njene kreposti i duh i, što je najvažnije, kada ona posreduje za nas kod svoga Sina. Znao je i to da je svaki drugi put do sjedinjenja s Gospodinom dugotrajan i težak u usporedbi sa ovim pa je to svoje saznanje sa svima htio dobrohotno podjeliti.

Htio je omogućiti svim katoličkim vjernicima laicima da se, poput njega, uključe u evangelizacijski rad Crkve – jer je znao koliko je to važno i potrebno za spas mnogih duša (ali i za njihov vlastiti rast u vjeri).
Laici su ipak najviše u kontaktu sa pukom (osobito onima koji nemaju ili ne prakticiraju svoju vjeru) a znao je i to da je Bogu stalo i da beskonačno ljubi baš svakog čovjeka, a na poseban način one koji Njega, a time i istinsku sreću i smisao života, još ne poznaju.
Iz tog je razloga, nakon prvog molitvenog sastanka sa svećenikom koji ih je vodio i braćom, gdje su jasno vidjeli koju vrstu angažmana Bog od njih traži u ovome svijetu, napisao pravila za novi pokret i stavio ih u Priručnik Marijine legije. U Priručniku su jasno definirani svi općeniti i praktični detalji vezani za pokret i njegovo funkcioniranje, a koji je prilagođen svim kulturama.

Aktivni se članovi legije sastaju i sudjeluju na tjednim sastancima, te najmanje dva sata tjedno obavljaju apostolski rad i dnevno mole Legijske molitve – »Veliča« (Magnificat). Jednako tako, imaju godišnje duhovne vježbe, a u pokretu postoje i molitveni članovi koji svojim molitvama pomažu apostolat radnih članova. Na taj su način ujedinjeni molitva i djelovanje, kontemplacija i rad, što je zalog uspješnoga djelovanja i napredovanja.

Prema Priručniku, »cilj je Marijine legije da posvećenjem svojih članova u molitvi i radu, pod vodstvom svećenika, sudjeluje u velikom djelu Marije i Crkve: da satru glavu zmiji i prošire Kristovo kraljevstvo«. »Poslušni Kristovu nalogu – nositi Radosnu vijest svakom stvoru, legionari nastoje govoriti ljudima o Bogu i Kristu, našem Otkupitelju. Legionari to čine u uskoj povezanosti s Marijom, koja je po Duhu Svetom začela Spasitelja. Kao Majka Kristova postala je pod križem i Majkom Kristove braće, tj. Majkom Crkve. Kao i Marija, legionari žele u bližnjima prepoznati Krista i služiti mu. Time ispunjavaju svoju legijsku dužnost protumačenu u legijskom Priručniku, koji ih uvodi u marijansku duhovnost i daje praktične upute za apostolat«.

U našoj župi djeluje prezidij Marijine legije pod nazivom „Utočište grešnika“, koji broji 10 aktivnih i tridesetak molitvenih članova. Prezidij je pripojen višem vijeću koje se zove Kurija i čije je sjedište u Podravskim Sesvetama. Vrhovno vijeće za područje Hrvatske, Slovenije i BiH je Regija Zagreb a najviše vijeće je Koncilij u Dublinu u Irskoj.

Među poznatijim članovima Marijine legije je i sveti Ivan Pavao II., koji si je za papinsko geslo uzeo ono Montfortovo: „Totus Tuus“, što dovoljno govori o njegovoj privrženosti ovoj duhovnosti i činjenici koliko mu je ona značila u životu i radu.

Važno je spomenuti da Marijina legija danas broji negdje oko 12 milijuna članova, da je do danas zbog svoje vjernosti Kristu oko 4.000 članova poginulo a više od 20.000 završilo u zatvorima. U hrvatskoj, u kojoj djeluje od 1960. godine (prema nekim podacima od 1956) – nailazila je na poteškoće, pa je u tadašnjem komunističkom sustavu morala djelovati skrovito.

Utemeljitelj Marijine legije, Frank Duff, umro je 1980. godine a proces za njegovo proglašenje blaženim je pokrenuo tadašnji dablinski nadbiskup Desmond Connell. Duff je bio i jedini vjernik laik koji je sudjelovao na II. Vatikanskom koncilu, kao promatrač, na poziv ondašenjeg pape Pavla VI.

Slobodno nam se pridružite, ukoliko želite rasti u vjeri i ljubavi prema Gospodinu i prema bližnjemu pod moćnim vodstvom BDM i Crkve.

Svetac dana
Misao dana
A sada: ostaju vjera, ufanje i ljubav - to troje - ali najveća je među njima ljubav.
1 Kor 13, 13


Ljubav je mjerilo naše vjere.
Ljubav je stav našega čovjekoljublja.
Ljubav je mjera vječnoga života!

Mudrost Božja se po ljubavi otkriva među ljudima.
Vjerujmo Milosti Božjoj!
Kratice biblijskih čitanja dana
Sv. Januarije,
biskup i mučenik (oko 304.)

1 Kor 12, 31 - 13, 13
Ps 33, 2 - 5. 12. 22
Lk 7, 31 - 35
Raspored svetih misa
Nedjelja, 16. 09. 2018.
09:00
11:00 U KAPELI GOSPE ŽALOSNE U POLJU
19:00
Ponedjeljak, 17. 09. 2018.
NEMA SVETE MISE
Utorak, 18. 09. 2018.
07:30
Srijeda, 19. 09. 2018.
 07:30
Četvrtak, 20. 09. 2018.
 07:30
Petak, 21. 09. 2018.
07:30
12:20
Subota, 22. 09. 2018.
19:00
Nedjelja, 23. 09. 2018.
08:00
19:00

 

Radno vrijeme župnog ureda
UTORAK - PETAK:
08:00 – 10:00

Ponedjeljkom ured ne radi.
Svećenika, osim u uredovno
vrijeme, možete tražiti i poslije
svake Sv. Mise
Misao tjedna
Nedjelja nam otvara ovaj tjedan prožet mišlju, kako naša vjera mora biti vidljiva, u našim životima. Pitamo se zašto?
Vjerojatno zato što se naša vjera dokazuje djelima, životom, ostvarenjem vlastite čovječnosti, do krajnjih granica. Podnesimo žrtvu vjere, te tako otkrijmo, koliko smo zapravo oslonjeni na Gospodina, a koliko 'izbjegavamo' zlo, koliko se trudimo biti neprimjetni zlu, koje nas onda valjda pušta na miru. Trudimo se ne isticati i ne promičemo, ne živimo ideale vjere, već se stalno trudimo biti ispod radara, kako dobru, tako i zlu - skrivati se, ne isticati se.
A zaboravljamo da kada ne ostvarujemo puninu smisla, kada ne živimo punim srcem, zapravo živimo besmisao, gasimo svjetla našega života.
Rimski satnik stavljen je pred nas, kao znak iskrene vjere. Čovjek koji je pripadao mnogobožačkoj religiji, prepoznao je u Isusu Snagu Duha Svetoga, te je tako dao snažno svjedočanstvo vlastite vjere.
Jesmo li i mi takvi? Vjerujemo li Gospodinu ili uvijek iznova tražimo dokaz vlastitoj vjeri? Često se među nama vjernicima primjećuje razdor, sveta zavist, kako to zovemo umanjujući. Ako ti ne moliš i ne žrtvuješ, ne postiš kao što ja postim, onda nešto nije u redu sa tobom, naravno...
A pitajmo se koliko smo tada mi na pravome putu? Kada druge želimo uvjeriti u vlastitu vjeru, obično ona nije na nivou. Slušamo li Učiteljstvo Crkve, koje nam povjerava ispravno tumačenje Svetoga pisma, po Isusovom obećanju. Prepoznajmo vlastite sumnje, kao iskušenja vjere, kojem se trebamo oduprijeti, a ne toj sumnji pridavati previše pažnje ili ju razmatrati.
Tijelo smo Kristovo. Svaki od nas ima specifičnu i njemu povjerenu službu, koja pridonosi općem dobru i konačnom cilju Crkve, u Eshatonu. Samo potražimo i vršimo službu nama povjerenu.
Ne moraju svi lijepo čitati, prekrasno propovijedati, divno pjevati, odvažno svjedočiti. Ali svatko je pozvan činiti ono u čemu je primio dar Milosti Gospodnje - karizmu!
Čeznimo za višim darima, životnim plodovima, svega što smo kao talent, mogućnost primili od Gospodina!
Svatko od nas živi svoju konkretnu, specifičnu životnu situaciju. I u toj konkretnosti, svakome je dano, da sebe posveti Gospodinu, u onome što mu ide najbolje.
A što svatko od nas daje Gospodinu? Svoje blago ili mrvice života?
Ljubav je mjera i mjerilo života!
Mudrost Evanđelja uvodi nas u paradoksalnost postupanja, koje je tako svojstveno Gospodinu. Ljudi kažu, što čovjek više griješi, to ćemo ga više mi izolirati, odbaciti, zanemariti. A Isus nam kaže, što čovjek više griješi, veća je prilika praštanja. Ljubav i oprost, izgubljenog grješnika vraćaju u zagrljaj Božje Ljubavi!
Poslanicu Efežanima koju čitamo na blagdan svetog Mateja, je napisao Sveti Pavao oko 62. godine, dok je bio u zatvoru u Rimu. Pavao nas poziva - živimo dostojno poziva kojim smo pozvani.
I to je sva mudrost kršćanskog morala: živimo li uistinu svoju vjeru? Dakle, donosimo li konkretne plodove, vlastita vjerovanja.
A to nije uvijek lako. Najlakše je druge optuživati, zbog njihovih slabosti, ogovarati, klevetati, ali moramo se uvijek sjetiti: mi odgovaramo samo zbog svojih grijeha. Nemojmo tim grijesima pridodavati zle jezike! Hrabrimo jedni druge u dobru, a praštajmo jedni drugima u grijesima i slabostima koje svi činimo!
Kontakt župe
vlč. Marko Rac, župnik
Rkt. Župni ured Sv. Jurja mučenika
S. Radića 5, Đurđevac
Tel/fax: 048/ 813-430
Katolički kalendar
R U J A N
01. Sveti Egidije
01. Sveti Lupus iz Sensa
02. Sveti Salomon Leclercq
02. Blaženi mučenici rujanskih progona
02. Sveti Vilhelm iz Roskildea
03. Sveti Grgur Veliki
03. Sveti Marin
04. Sveta Rozalija
04. Sveta Ruža iz Viterba
04. Sveti Mojsije
05. Sveta Majka Terezija
05. Sveti Lovro Giustiniani
05. Sveti Boris i Gleb
06. Sveti Zaharija
06. Sveta Bega
07. Sveti Marko Križevčanin
07. Sveti Anastazije (Staš) Solinski
08. Mala Gospa
08. Sveti Sergije I.
09. Sveti Petar Claver
09. Blaženi Frédéric Ozanam
10. Sveti Nikola iz Tolentina
10. Sveta Pulherija
11. Sveti Ivan Gabrijel Perboyre
11. Sveti Pafnucije iz Tebe
12. Ime Marijino
12. Sveti Guido iz Anderlechta
13. Sveti Ivan Zlatousti
13. Sveti Amat
14. Uzvišenje svetoga Križa
14. Sveta Notburga
15. Gospa Žalosna
15. Sveta Katarina Genovska
16. Sveti Kornelije i Ciprijan
16. Sveta Eufemija
17. Sveti Robert Bellarmino
17. Sveta Hildegarda iz Bingena
18. Sveti Josip iz Copertina
18. Sveti Ivan Macías
19. Sveti Januarije
19. Sveta Emilija de Rodat
20. Sveti Andrija Kim Taegon
20. Sveti Eustahije
20. Blažena Marija Terezija od svetog Josipa Tauscher
21. Sveti Matej
21. Sveti Jona, prorok
22. Sveti Toma iz Villanueve
22. Sveti Mauricije i mučenici iz tebanske legije
23. Sveti Lino
23. Sveti Pio iz Pietrelcine
24. Gospa od Otkupljenja
24. Sveti Gerard Sagredo
24. Sveti Pacifik
25. Sveti Nikola von Flüe
25. Sveti Vinko Strambi
26. Sveti Kuzma i Damjan
26. Sveta Terezija Couderc
26. Blaženi Pavao VI
27. Sveti Vinko Paulski
27. Sveti Elzear i blažena Delfina
28. Sveti Vjenceslav
28. Sveti Ivan od Dukle
29. Sveti Mihael, Gabrijel i Rafael
29. Sveti Lovro Ruiz iz Manile
30. Sveti Jeronim
30. Sveti Honorije iz Canterburyja
Slika sv. Jurja
Sveci.net
Blok za poruke