Papa Leon XIII. dvadeseto je stoljeće posvetio Srcu Isusovom. Posljedica toga bilo je širenje štovanja pa tako i učestala gradnja kapela i crkvica posvećenih Srcu Isusovom. Kako je u đurđevečkoj župi osnovano Društvo Vojske Srca Isusova, ubrzo nakon toga počela se graditi i kapela. Izgradnju je pokrenuo Ivan Kundačić, predsjednik tog društva. Na Petrovo, 29. lipnja 1910. godine kapela je blagoslovljena. Na tornjić kapele stavljeno je zvono glasa cis i težine 71 kg kojega je te godine u Ljubljani salio zvonoljevač Maksimilijan Samassa. Rastaljeno je zajedno s ostalim zvonima 1916. godine. Za vrijeme gradnje nove crkve 1928. i 1929. godine u ovoj je kapeli  vršeno bogoslužje.

Kapela Srca Isusova Kapela Srca Isusova jednobrodna je građevina s poligonalnom apsidom na južnoj strani izgrađena u neogotičkom stilu. Pročelje je obojeno u žutu boju, a bijelom bojom označeni su dekorativni elementi. Na pročelju iznad centralno postavljenih drvenih vrata, a ispod reljefa anđela s raširenim krilima koji objema rukama drži lentu smeđe boje s natpisom „Srce Isus“ te reljefom srca između tih riječi, istaknuta je godina gradnje, 1910. Vrata su drvena, dvokrilna i ravno zaključena. Zidani otvor u kojem se vrata nalaze je segmentno zaključen. Uokviren je parovima stupova i ukrasnim zabatom unutar kojeg se nalazi već spomenuti anđeo. Ukrasni zabati nalaze se i na bočnim stranama pročelja ispod kojih se nalaze kipovi sv. Petra i sv. Pavla. U drugoj zoni na centralnoj vertikalnoj osi nalazi se trolisna rozeta. Pročelju su sa svake strane flankirani stupci na kojima na vrhu stoje fijale. Pročelje završava šiljastim zabatom i preslicom sa zvonom na vrhu. Na bočnim zidovima stoje po dva šiljasta prozora na svakoj strani, a između njih nalazi se kontrafor. Apsida je poligonalna i također ima dva prozora na bočnim stranicama. Kapela je obnovljena 2010. godine, u spomen na stogodišnjicu gradnje. Iako je u dobrom stanju, već se primjećuju prvi znakovi propadanja kao što je otpadanje boje sa zidova.

Unutrašnjost kapele Srca Isusova (fotografirao Marijan Slunjski)

Svetac dana
Misao dana
A sada: ostaju vjera, ufanje i ljubav - to troje - ali najveća je među njima ljubav.
1 Kor 13, 13


Ljubav je mjerilo naše vjere.
Ljubav je stav našega čovjekoljublja.
Ljubav je mjera vječnoga života!

Mudrost Božja se po ljubavi otkriva među ljudima.
Vjerujmo Milosti Božjoj!
Kratice biblijskih čitanja dana
Sv. Januarije,
biskup i mučenik (oko 304.)

1 Kor 12, 31 - 13, 13
Ps 33, 2 - 5. 12. 22
Lk 7, 31 - 35
Raspored svetih misa
Nedjelja, 16. 09. 2018.
09:00
11:00 U KAPELI GOSPE ŽALOSNE U POLJU
19:00
Ponedjeljak, 17. 09. 2018.
NEMA SVETE MISE
Utorak, 18. 09. 2018.
07:30
Srijeda, 19. 09. 2018.
 07:30
Četvrtak, 20. 09. 2018.
 07:30
Petak, 21. 09. 2018.
07:30
12:20
Subota, 22. 09. 2018.
19:00
Nedjelja, 23. 09. 2018.
08:00
19:00

 

Radno vrijeme župnog ureda
UTORAK - PETAK:
08:00 – 10:00

Ponedjeljkom ured ne radi.
Svećenika, osim u uredovno
vrijeme, možete tražiti i poslije
svake Sv. Mise
Misao tjedna
Nedjelja nam otvara ovaj tjedan prožet mišlju, kako naša vjera mora biti vidljiva, u našim životima. Pitamo se zašto?
Vjerojatno zato što se naša vjera dokazuje djelima, životom, ostvarenjem vlastite čovječnosti, do krajnjih granica. Podnesimo žrtvu vjere, te tako otkrijmo, koliko smo zapravo oslonjeni na Gospodina, a koliko 'izbjegavamo' zlo, koliko se trudimo biti neprimjetni zlu, koje nas onda valjda pušta na miru. Trudimo se ne isticati i ne promičemo, ne živimo ideale vjere, već se stalno trudimo biti ispod radara, kako dobru, tako i zlu - skrivati se, ne isticati se.
A zaboravljamo da kada ne ostvarujemo puninu smisla, kada ne živimo punim srcem, zapravo živimo besmisao, gasimo svjetla našega života.
Rimski satnik stavljen je pred nas, kao znak iskrene vjere. Čovjek koji je pripadao mnogobožačkoj religiji, prepoznao je u Isusu Snagu Duha Svetoga, te je tako dao snažno svjedočanstvo vlastite vjere.
Jesmo li i mi takvi? Vjerujemo li Gospodinu ili uvijek iznova tražimo dokaz vlastitoj vjeri? Često se među nama vjernicima primjećuje razdor, sveta zavist, kako to zovemo umanjujući. Ako ti ne moliš i ne žrtvuješ, ne postiš kao što ja postim, onda nešto nije u redu sa tobom, naravno...
A pitajmo se koliko smo tada mi na pravome putu? Kada druge želimo uvjeriti u vlastitu vjeru, obično ona nije na nivou. Slušamo li Učiteljstvo Crkve, koje nam povjerava ispravno tumačenje Svetoga pisma, po Isusovom obećanju. Prepoznajmo vlastite sumnje, kao iskušenja vjere, kojem se trebamo oduprijeti, a ne toj sumnji pridavati previše pažnje ili ju razmatrati.
Tijelo smo Kristovo. Svaki od nas ima specifičnu i njemu povjerenu službu, koja pridonosi općem dobru i konačnom cilju Crkve, u Eshatonu. Samo potražimo i vršimo službu nama povjerenu.
Ne moraju svi lijepo čitati, prekrasno propovijedati, divno pjevati, odvažno svjedočiti. Ali svatko je pozvan činiti ono u čemu je primio dar Milosti Gospodnje - karizmu!
Čeznimo za višim darima, životnim plodovima, svega što smo kao talent, mogućnost primili od Gospodina!
Svatko od nas živi svoju konkretnu, specifičnu životnu situaciju. I u toj konkretnosti, svakome je dano, da sebe posveti Gospodinu, u onome što mu ide najbolje.
A što svatko od nas daje Gospodinu? Svoje blago ili mrvice života?
Ljubav je mjera i mjerilo života!
Mudrost Evanđelja uvodi nas u paradoksalnost postupanja, koje je tako svojstveno Gospodinu. Ljudi kažu, što čovjek više griješi, to ćemo ga više mi izolirati, odbaciti, zanemariti. A Isus nam kaže, što čovjek više griješi, veća je prilika praštanja. Ljubav i oprost, izgubljenog grješnika vraćaju u zagrljaj Božje Ljubavi!
Poslanicu Efežanima koju čitamo na blagdan svetog Mateja, je napisao Sveti Pavao oko 62. godine, dok je bio u zatvoru u Rimu. Pavao nas poziva - živimo dostojno poziva kojim smo pozvani.
I to je sva mudrost kršćanskog morala: živimo li uistinu svoju vjeru? Dakle, donosimo li konkretne plodove, vlastita vjerovanja.
A to nije uvijek lako. Najlakše je druge optuživati, zbog njihovih slabosti, ogovarati, klevetati, ali moramo se uvijek sjetiti: mi odgovaramo samo zbog svojih grijeha. Nemojmo tim grijesima pridodavati zle jezike! Hrabrimo jedni druge u dobru, a praštajmo jedni drugima u grijesima i slabostima koje svi činimo!
Kontakt župe
vlč. Marko Rac, župnik
Rkt. Župni ured Sv. Jurja mučenika
S. Radića 5, Đurđevac
Tel/fax: 048/ 813-430
Katolički kalendar
R U J A N
01. Sveti Egidije
01. Sveti Lupus iz Sensa
02. Sveti Salomon Leclercq
02. Blaženi mučenici rujanskih progona
02. Sveti Vilhelm iz Roskildea
03. Sveti Grgur Veliki
03. Sveti Marin
04. Sveta Rozalija
04. Sveta Ruža iz Viterba
04. Sveti Mojsije
05. Sveta Majka Terezija
05. Sveti Lovro Giustiniani
05. Sveti Boris i Gleb
06. Sveti Zaharija
06. Sveta Bega
07. Sveti Marko Križevčanin
07. Sveti Anastazije (Staš) Solinski
08. Mala Gospa
08. Sveti Sergije I.
09. Sveti Petar Claver
09. Blaženi Frédéric Ozanam
10. Sveti Nikola iz Tolentina
10. Sveta Pulherija
11. Sveti Ivan Gabrijel Perboyre
11. Sveti Pafnucije iz Tebe
12. Ime Marijino
12. Sveti Guido iz Anderlechta
13. Sveti Ivan Zlatousti
13. Sveti Amat
14. Uzvišenje svetoga Križa
14. Sveta Notburga
15. Gospa Žalosna
15. Sveta Katarina Genovska
16. Sveti Kornelije i Ciprijan
16. Sveta Eufemija
17. Sveti Robert Bellarmino
17. Sveta Hildegarda iz Bingena
18. Sveti Josip iz Copertina
18. Sveti Ivan Macías
19. Sveti Januarije
19. Sveta Emilija de Rodat
20. Sveti Andrija Kim Taegon
20. Sveti Eustahije
20. Blažena Marija Terezija od svetog Josipa Tauscher
21. Sveti Matej
21. Sveti Jona, prorok
22. Sveti Toma iz Villanueve
22. Sveti Mauricije i mučenici iz tebanske legije
23. Sveti Lino
23. Sveti Pio iz Pietrelcine
24. Gospa od Otkupljenja
24. Sveti Gerard Sagredo
24. Sveti Pacifik
25. Sveti Nikola von Flüe
25. Sveti Vinko Strambi
26. Sveti Kuzma i Damjan
26. Sveta Terezija Couderc
26. Blaženi Pavao VI
27. Sveti Vinko Paulski
27. Sveti Elzear i blažena Delfina
28. Sveti Vjenceslav
28. Sveti Ivan od Dukle
29. Sveti Mihael, Gabrijel i Rafael
29. Sveti Lovro Ruiz iz Manile
30. Sveti Jeronim
30. Sveti Honorije iz Canterburyja
Slika sv. Jurja
Sveci.net
Blok za poruke