Dokumentaristička izložba povodom 85. objetnice

U studenom 2014. godine svečano je proslavljena 85. obljetnica dovršetka izgradnje i posvete župne crkve svetog mučenika Jurja u Đurđevcu. Osim ove važne obljetnice obilježili smo još niz obljetnica iz povijesti đurđevečke župe. Neke od njih su: 680 godina prvog spomena župe u povijesnim izvorima (1334.) 400 godina od obnove župe nakon osmanskih pustošenja, 240 godina  izgradnje zvonika župne crkve, 190 godina izgradnje stare župne crkve i ponovnog tituliranja župe po svetom mučeniku Jurju.

Proslava je realizirana kao višednevni duhovni i kulturni događaj kakvi su rijetki u župi i gradu Đurđevcu. program proslave započeo je trodnevnom duhovnom pripravom (obnovom) koju je u župnoj crkvi od 4. do 6. studenog vodio misionar Krvi Kristove otac Ilija Grgić. Središnji dio proslave bilo je svečano misno slavlje u petak 7. studenoga 2014. godine u župnoj crkvi svetog mučenika Jurja u spomen na 85. obljetnicu posvete župne crkve u Đurđevcu koje je predvodio biskup Varaždinske biskupije Josip Mrzljak. U propovijedi je preuzvišeni otac biskup nadahnuto govorio o važnim događajima iz povijesti naše župe i živoj Crkvi koja ispunjava ulogu crkve sagrađene od cigle.

Istog je dana u prostorima župnog dvora (Pastoralna dvorana) u otvorena prigodna dokumentaristička izložba posvećena 85. godišnjici izgradnje i posvete Župne crkve svetog Jurja, mučenika u Đurđevcu. Izložbu je otvorio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak koji je prije toga predvodio svečano misno slavlje u župnoj crkvi. Svojim posjetom počastio nas je saborski zastupnik i načelnik Općine Gola dr. Stjepan Milinković. Svima se kao domaćin izložbe obratio vlč. Marko Rac, župnik đurđevečki.

Izložba je postavljena povodom svečane proslave obljetnica Župe svetog Juja mučenika u Đurđevcu koje smo obilježavali od 4. do 8. studenoga ove godine i ostala je otvorena sve do Badnjaka iste godine. Na izložbi je predstavljeno nekoliko sakralnih predmeta koji su bili dio inventara barokne župne crkve svetog Jurja u Đurđevcu koja je porušena 1928. godine. Među njima je škropionica (svetilnica) koja se danas nalazi u vlasništvu gospodina Ivana Miholeka iz Đurđevca. Ujedno je ovo najmasivniji izloženi predmet (prilikom postavljanja prenosila su je četvorica muškaraca). Osim predmeta na izložbi je postavljeno 10 tematskih plakata sa reprodukcijama rijetkih starih fotografija i razglednica te sa prigodnim opisima povijesti župe koju možemo pratiti kroz proteklih 680 godina. Velik dio izložbe čine originalni dokumenti koji su sačuvani iz razdoblja gradnje đurđevečke župne crkve.  Izložbu je postavila mlada povjesničarka umjetnosti Lea Linarić. U tehničkoj realizaciji izložbe sudjelovali su: Lea Linarić, Vladimir Miholek, Nikola Cik, Đuro Janči, Marko Rac, Mihaela Cik, Pero Cik i Marijan Kovačić. Otvaranje izložbe su uveličali prof. Ivana Senjan u pratnji prof. Bernarda Dugana sa prigodnim repertoarom. Prigodnu pjesmu sročenu u čast 85. godišnjice izgradnje i posvete đurđevečke župne crkve pročitao je “đurđevečki Nestor” gospodin Slavko Čamba.

Događaj kojim je završeno svečano obilježavanje važnih obljetnica iz povijesti Župe svetog Jurja mučenika u Đurđevcu bio je znanstveni skup koji je održan u subotu 8. studenog 2014. godine. Okupilo se desetero znanstvenika i istraživača – mahom povjesničara i povjesničara umjetnosti – koji su nas u svojim izlaganjima podsjetili na važne događaje iz prošlosti župe, a pogotovo na one čijih se okruglih obljetnica ovih dana prisjećamo. No, prezentirali su pregršt novih informacija, ukazali na istraživačke probleme, revidirali dosadašnja saznanja i time dali poticaj novim istraživanjima. U Đurđevcu nikada do sad nije održan znanstveni skup ove vrste na kojem bi se okupilo ovoliko relevantnih istraživača i referiralo o tema iz prošlosti naše župe i grada. Skup posvećen prošlosti i sadašnjosti ujedno je povijesni trenutak za Đurđevec.

Znanstveni skup održan je u Pastoralnoj dvorani župnog dvora u Đurđevcu. Skupu je, osim desetero referenata, prisustvovalo oko stotinu zainteresiranih sudionika. Moderator skupa bio je Nikola Cik. Prisutne je na otvaranju skupa pozdravio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak Kao predstavnik Koprivničko-križevačke županije sudionike je pozdravio županijski pročelnik gospodin Marijan Štimac. U ime gradonačelnika Grada Đurđevca sudionike je pozdravila zamjenica gradonačelnika gospođa Kristina Benko Markovica. Prvi po redu od izlagača nastupio je izvanredni profesor s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Hrvoje Petrić koji je pripremio izlaganje o najstarijoj prošlosti đurđevečke župe, odnosno od njenih prvih spomena u XIII. stoljeću pa do kraja XVIII. stoljeća. Član suradnik HAZU, uvaženi hrvatski geograf i demograf prof. dr. sc. Dragutin Feletar referirao je o demografskoj situaciji u župni Đurđevec tijekom prošlosti, ali se osvrnuo i na mnoge aktualne probleme. Apsolvent povijesti s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Nikola Cik govorio je o povijesti đurđevečke župe u XIX. stoljeću s osvrtom na gradnju župne crkve 1824. godine i promjenu njenog patrona iste godine. Povjesničarka umjetnosti i samostalna novinarka Dorotea Jendrić prezentirala je dosadašnje rezultate pokušaja rekonstrukcije inventara đurđevečke župne crkve sagrađene 1824. godine. Istraživač zavičajne povijesti i pisac Vladimir Miholek detaljno je obrazložio okolnosti oko rušenja stare i gradnje nove župne crkve sagrađene 1824. godine. Iz Makarske – grada u kojem je graditelj đurđevečke župne crkve arhitekt Stjepan Podhorsky izgradio svoje posljednje veliko djelo – stigao je gospodin Ivica Rakić koji je pripremio izlaganje o arhitektu Podhorskom. Diplomirana povjesničarka izložbe i profesorica pedagogije Lea Linarić referirala je o karakteristikama župne crkve u Đurđevcu kao uspješnom djelu arhitekta Stjepana Podhorskog. Đuro Janči napisao je referat o životu i djelu prečasnog Jakova Novosela (1900.-1956.) koji je u Đurđevcu od 1924. godine službovao kao kapelan, upravitelj župe i župnik. Tekst je pročitao učenik 3. razreda Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagrebu sjemeništarac Kristijan Jendrašic. Student 3. godine povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Leopold Rupnik referirao je o kapeli Majke Božje od Sedam Žalosti u polju između Đurđevca i Mičetinca koja je sagrađena prije 125 godina. Studentica 3. godine povijesti umjetnosti i komparativne književnosti s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Mihaela Cik priredila je zanimljivo izlaganje o povijesti i umjetničkoj vrijednosti kapelice Trpnog Isusa (“Pri Svecu”) koja je sagrađena prije točno 170 godina. Gospodin Vladimir Kopas iz Šemovaca (filijale žuše Virje) obratio se skupu i podsjetio nas na stoljetne veze Šemovaca i đurđevečke župe jer se to naselje do 1868. godine nalazilo u njezinom sastavu. Našoj župi je darovao monografiju o povijesti Šemovaca.

Uoči početka znanstvenog skupa posvećenog obljetnicama Župe svetog Jurja mučenika u Đurđevcu, u subotu 8. studenoga 2014. godine, župljani, predstavnici organizacijskog odbora proslave te đurđevečki župnik i župni vikar su na čelu s varaždinskim biskupom mons. Josipom Mrzljakom obišli gradsko groblje u Đurđevcu kako bi postavili svijeće na grobovima zaslužnih za izgradnju župne crkve i zajedno molili za sve pokojne župljane đurđevečke župe.

Najprije su postavljene svijeće i lovor-vijenac u grobljanskoj kapeli Majke Božje Žalosne u kojoj je pokopan dugogodišnji đurđevečki župnik, dekan i kanonik, prečasni Jakov Novosel. U kapeli se nalazi i spomen-ploča na gradnju đurđevečke župne crkve. Župljani su svojom prisutnošću ovome događaju odali poštovanje onima kojih više nema, a koji su zaslužni za materijalni i duhovni rast župe u Đurđevcu. Svijeće su postavljene i na grobu prečasnog dr. Antuna Ivandije, svećenika rođenog u Đurđevcu, povjesničara umjetnosti i kanonika koji je svojim angažmanom utjecao na izgled đurđevečke župne crkve. Župljani, svećenici i biskup zapalili su svijeće na svećeničkoj grobnici. Zajedničkom molitvom odali smo počast župnicima koji su djelovali u Đurđevcu kao i svećenicima koji su rođeni u Đurđevcu. Preuzvišeni otac biskup mons. Josip Mrzljak poklonio se i pred spomenikom Đurđevčanima koji su svoje živote utkali u temelje naše Domovine. Biskup je predvodio molitvu pred središnjim križem za sve pokojne župljane koji počivaju na đurđevečkom groblju.

Raspored svetih misa
Nedjelja, 25. 10. 2020.
08:00
09:30 Mičetinac
11:00 Severovci
11:00
18:00
Ponedjeljak,26.10.2020.
NEMA SVETE MISE
Utorak, 27. 10. 2020.
18:00
Srijeda, 28. 10. 2020.
18:00
Četvrtak, 29. 10. 2020.
18:00
Petak, 30. 10. 2020.
18:00
Subota, 31. 10. 2020.
18:00
Nedjelja, 01. 11. 2020.
08:00
09:00 Mičetinac
11:00 Severovci
11:00 
15:00 NA GROBLJU
18:00

 

Kratice biblijskih čitanja dana – Srijeda

 

srijeda 28. 10.

 

_________

 

Ef 2, 19 – 22

Ps 19, 2 – 5

Lk 6, 12 – 19

 

 

Citat Svetog pisma – Srijeda

19 Tako dakle više niste

tuđinci ni pridošlice,

nego sugrađani ste svetih

i ukućani Božji

20 nazidani na

temelju apostolâ i prorokâ,

a zaglavni je kamen

sam Krist Isus.

Misao dana – Srijeda

 

Živimo u istoj situaciji života,

okolnosti stvarnosti, kao brojni,

samozatajni svetci našega vremena,

a ukućani smo nebeski, dok živimo,

slijedeći glas svoje savjesti.

 

_____________

 

Nemamo opravdanja

za nečinjenje,

jer i sami smo

pozvani na svetost.

Pa budimo onda sveti!

 

 

Svetac dana – Srijeda
Misao tjedna


Nedjelja ovog tjedna je
30 NEDJELJA KROZ GODINU
A ciklusa čitanja!

Pozvani smo i ove nedjelje, njegovati i razvijati plod ljubavi, koja nam je darovana i povjerena.

Jer ljubav nije i ne smije biti samorazumljiva.
Banalizirana do razine pornografije, prodaje i kupovine tijela, koje izranjeno i izgaženo, postaje predmet, sredstvo razmijene, sredstvo ostvarenja vlastitih ciljeva.
I nije tijelo grešno, stvorio nas je sam Gospodin Bog.
Tijelo je put našega života, ostvarenja kao ljudi, duhovnih duša, koje proslavljene, od Gospodina konačno primaju svoj smisao!
Grešni smo mi ljudi, koji od tijela, ne vidimo čovjeka. Od ljepote vanjštine, često ne vidimo trulost i grozotu, grešnost dubina čovjekovih.
A opet smo na ljubav pozvani – istinsku ljubav koja nas čisti, koja donosi oprost, koja donosi snagu i ozdravlja nas. Budimo ljubav jedni za druge, kako bi
Gospodnja Ljubav, kroz naša srca, donosila smisao, puninu, ostvarenje, onima kojima smo povjereni.

Dobrostivost - lat. benevolens = dobronamjernost, dobrohotnost, sklonost, dobrostivost, prijateljstvo. Milosrdnost – velikodušnost, brižnost, blagost, istinoljubivost, širokogrudnost, krotkost.
Na to smo pozvani – biti dobronamjerni jedni prema drugima, ne osuđivati, ne klevetati, ne ogovarati.
Sa pozitivom prilaziti jedni drugima, sklonošću pomoći u svakoj situaciji života, dobrostivo i prijateljski, tražiti pomoć i biti čovjek!
Velikodušno se odazivati čovjeku u nevolji, koji tako može postati naš prijatelj.
Brižno sa blagošću, prilaziti drugima, ne očekujući najgore od ljudi, jer što očekujemo to često i primamo.
U istinoljubivosti, širokogrudno grliti sve ljude ovoga svijeta, Ljubavlju Gospodnjom.
Konačni je cilj Kraljevstvo Nebesko, koje pripada onima, koji su krotka i nepokvarena srca!

Podložnost žene mužu, nije Gospodnje pravilo, već je običaj toga vremena, toga podneblja.
Neka nama muškarcima, to nikada ne bude izgovor, za podčinjavanje žena, vlastitim jeftinim interesima.
Žena nije objekt, nije ona koja mora izvršavati što muškarac kaže, već je žena poziv muškarcu da više bude, ostvari svoju muškost u punini.
Zaštititi ženu znači, stvoriti ozračje, u kojem se žena može ostvarivati, u svim svojim potencijalima. Žena nije podčinjena muškarcu, nego čini jedno tijelo sa mužem, kako je ispravio taj pogrešni nauk, naš Gospodin Isus Krist.
Dok je i u situaciji života bez supruga, žena je biće kojem se treba diviti – stvorena posljednja, kao vrhunac sveg Stvaranja!
A ljubav će kao zrno gorušice, donijeti prekrasan plod istinskog zajedništva, plod podupiranja i oslonca, u kojem se ostvaruju svi potencijali osobe.

Sveti ljudi, nisu samo oni spomenuti u kalendaru spomendana svetaca, već i svi oni anonimni svetci, koji žive život sljedeći Gospodina.

Sugrađani smo svetih, ukućani smo Božji, pa živimo svjesni dostojanstva svoga poziva.
Nemojmo od svoga života vjernika, čini karikaturu, glumeći svetost koja nam ne pristaje, već se suobličujmo Gospodinu našem, u realitetu našega života. Našega poziva, na ostvarenje svih naših potencijala, svih mogućnosti, koje nosimo u svome srcu, ali uvijek ponizni, krotka srca tražimo puninu
Volje Gospodnje, te tako prepoznajemo vlastiti životni poziv.
Krist je kamen zaglavni naše Crkve, kao zajednice vjere kojoj pripadamo, čiji smo vidljivi član, po svojim djelima, aktivnosti i molitvi, duhovno uronjeni u blagoslove, koje Crkva donosi i koje sama Crkva jest.
Zaglavni je kamen kruna luka ili kruna lučnoga svoda. Zaglavni kamen jača lučnu strukturu, povezuje krhka mjesta i čini ih snažnima, nosivima.
To Krist čini sa nama slabima i nemoćnima!

Na duhovni smo boj pozvani, ali se i realno u njemu nalazimo, pa se nemojmo praviti da se nas to
ne tiče. Borba je to svakoga dana, od jutra kada ustanemo, još bunovni, sneni, krmeljavi možda i nenaspavani;
pa do večeri istoga dana.
Nema trenutka odmora, nema situacije opravdanja, u kojem možemo reći da nešto nismo znali.
Neznanje nas može 'spasiti' jedan, dva puta, ali ne konstantno. Konačno, danas je znanje dostupnije, nego ikada u povijesti – samo traži trud i volju, aktivnost.
Borimo se u vjeri i za vjeru!

Osnažimo se Istinom, te u istini živimo, kako bismo se mogli na istinu pozivati. Pravednošću zaštitimo sve svoje dragocjenosti, ono najvrijednije u našem srcu i našem životu – kreposti koje grade i izgrađuju naš dobar i valjan život, život vjernika!

Molimo jedni za druge, podupirimo se u vjeri, životu, smislu. Nemojmo jedni drugima bacati kajle, klipove, klinove, ometajući se na putu života, jer ne postajemo mi bolji, zato što je drugima lošije.
Dapače, odgovaramo za sestru i brata čovjeka, kojima moramo pomoći u skladu s moćima i vlastitim mogućnostima.
Donesimo plod pravednosti – besprijekorni za Dan Gospodnji, koji dolazi!

Vršimo pravednost koja je šira, dublja, sveobuhvatnija, od samog slova Zakona. Nemojmo samo izvršavati, slovo zakona koje usvajamo, nego uvijek tražimo smisao, vršeći duh svakog slova Zakona, kako bismo bili istinski vjernici Kristovi!

Živjeti mi je Krist – u Kristu je Punina moga života, te oslonjen na Gospodina, ostvarujem puninu, živeći za svoje bližnje. Tada život, prestaje biti moj život, te postaje život za druge. A to znači spremnost žrtve za čovjeka, koji mi je povjeren.
Tako neću promašiti vlastiti smisao, ostvarit ću sve svoje potencijale, u spremnosti žrtve za druge. Ali neću bježati od života, već sam sav uronjen u život – donosim plod vječnosti živeći, radeći za druge, pomažući sestri, bratu u ostvarenju njihova života.
Te tako stječem plaću Vječnosti, živeći u nebu, još dok sam ovdje na zemlji.

Blok za poruke
Radno vrijeme župnog ureda
Kontakt župe
vlč. Marko Rac, župnik
Rkt. Župni ured Sv. Jurja mučenika
S. Radića 5, Đurđevac
Tel/fax: 048/ 813-430
Slika sv. Jurja
Sveci.net